Izaberite vaš jezik
-
Srbija, Crna Gora
Cober 5 bb
kraj septembra, početak oktobra
Vranac je sorta koja je najrasprostranjenija na Balkanu. Smatra se najznačajnijom sortom grožđa u Crnoj Gori, Hercegovini i jednom od najznačajnijih u Republici Makedoniji, ima ga dosta i u Srbiji. Od ove sorte se proizvode suva vina jedinstvenog ukusa i karaktera, koja su sinonim za Balkan. Vranac izuzetno dobro podnosi hrast i starenje u boci, što je često neophodno da bi se ukrotila njegova snažna mešavina tanina i kiselina. Zahvaljujući svojoj harmoničnoj prirodi dobro se kombinuje sa drugim sortama grožđa, kao što su kaberne sovinjon i merlo.
Daje dobro obojena, harmonična vina, prijatnog mirisa i ukusa. Mlada vina proizvedena od Vranca imaju svijetlu purpurnu boju i miris na džem od voća. Snažna taninska struktura pruža svježinu i srednje do visok nivo kiselina. Posle godinu ili dvije dana starenja, purpurna boja se razvija u intenzivnu tamnu rubinsku boju, a na mirisu se javljaju komleksnije arome koje nagoveštavaju cimet, čokoladu, sladić, cvijeće, tamno voće, biljke, i čak drvo kao što je hrast. Ukus je suptilan i pun, gubi oštrinu i razvija duži i uglađeniji finiš. Vranac izuzetno dobro podnosi hrast i starenje u boci, što je često neophodno da bi se ukrotila njegova snažna mješavina tanina i kiselina.
Grozd je krupan, mase do 300 grama, srednje rastresit. Bobice su srednje krupnoće, ovalne, crno-plave boje. Sazrelo grožđe nakuplja i do 24 % šećera i daje intenzivno obojeno, pitko, harmonično vino sa posebnim svojstvima.
Samooplodno.
Ova sorta je prеmа plаmеnjаči i pеpеlnici srеdnjе оsjеtlјivа. Prеmа sivој plijеsni je оsjеtlјivа, nаrоčitо pri pоvеćаnој vlаgi u fаzi sаzrijеvаnjа grоžđа. Sorta je relativno osjetljiva prema niskoj temperaturi.
Sadnice Grožđe Vranac možete kupiti u našem vrtnom centru u rasadniku u Gornjem Crnjelovu, Glavna 65a.
Po preuzimanju robe, sadnica, Radadnik Agromedžik nema više mogućnost nadzora i njege istih tako da ne može dati garanciju na dalje. Za sadnice kao živo biće nije moguće dati garanciju ni dan pošto napuste rasadnik. Ne možemo uticati na održavanje i njegu istih, samim tim i na dalji rast i razvitak istih.
Naše biljke redovno prolaze fitosanitarne, vegetativne preglede, tako da bolesnih i zaraženih biljaka nemamo.
Sadnja vinove loze Dubina jame 40-50 cm, a širina 30-40 cm.
Na dnu jame se najpre ubaci sloj od 5-6 cm rastresite, plodne zemlje.
Korjen sadnice vinove loze skratiti na 10 do 12 cm od glavnog stabla (podloge).
Sadnicu vinove ubaciti u jamu pod uglom od 45°. Spojno mesto kalema treba da bude 2-3 cm iznad zemljine površine.
Pošto se sadnica postavi u jamu, preko žila se nabaci sloj trošne, plodne i umjereno vlažne zemlje. Nabačeni sloj zemlje se zatim dobro nagazi.
Kalem se ispod spojnog mjesta pridržava rukom da se prilikom gaženja i sabijanja ne bi pomjerio.

Posle završenog gaženja i sabijanja zemlje izvrši se zalijevanje sa 5 l vode po sadnici.
Zatim se preostali vršni dio jame ispunjava mješavinom zemlje i organskog đubriva. Zemlja se prvo pomiješa sa zrijelim stajnjakom, pa se onda ova mješavina sipa u jamu i dobro sabije gaženjem.
Kod jesenje sadnje nanesite usitnjenu zemlju na posađenu sadnicu i napravite humku tako da grane vire svega 1-2 cm. Humka štiti sadnicu preko zime od izmrzavanja.
Kod proljetnje sadnje nije potrebno praviti humku.